Drugi svjetski rat (1939.-1945.) bio je to oružani sukob velikih razmjera, uglavnom izvedena iz Prvog svjetskog rata (1914.-1919.).
Svakako, sukobi povučeni iz Versajskog sporazuma, dodani nizu čimbenika raznolike prirode, bili su leglo rastućeg neprijateljstva koje će završiti u najžešćem ratu s kojim se čovječanstvo suočilo.
Recite nam koji su bili njezini najvažniji uzroci i posljedice.
Uzroci Drugog svjetskog rata
Versajski ugovor i njemačko poniženje
Sjednice Versajskog sporazuma, u Dvorani ogledala.
Versajski ugovor prisilio je Njemačku da prihvati punu odgovornost za sukob u Prvom svjetskom ratu. Zbog toga su mu nametnuti apsolutno ponižavajući i neprimjereni uvjeti predaje.
Između ostalog, ugovor je od Njemačke zahtijevao:
- slati oružje i vojna plovila saveznicima;
- smanjiti njemačku vojsku na 100 000 vojnika;
- rasporediti među pobjednicima područja koja su anektirana ili kojima upravlja Njemačka;
- platiti nečuvenu odštetu saveznicima.
Takvi su uvjeti spriječili oporavak Njemačke, što je izazvalo narodne nemire njemačke nacije, ogorčenje i želju za osvetom.
Nepoznavanje sporazuma s Italijom nakon Versajskog sporazuma
U Prvom svjetskom ratu Italija se nije željela pridružiti objavi rata Trojnog saveza, kojem je pripadala zajedno s Njemačkom i Austrougarskom. Sa svoje strane, Trojna antanta ponudila mu je teritorijalnu kompenzaciju u zamjenu za borbu na njegovoj strani, što je on prihvatio.
Predanost saveznika bila je nepoznata u Versajskom ugovoru, a Italija je dobila samo dio dogovorenog. To je pobudilo želju za opravdavanjem Italije, posebno kod onih koji su se borili na ratnoj fronti, poput Benita Mussolinija.
Rastuće etničke napetosti
Etničke napetosti rasle su u ovom razdoblju i pripremale atmosferu sukoba. Oni su bili posljedica teritorijalne raspodjele promovirane Versajskim ugovorom.
Tako je, s jedne strane, ogorčena Italija čeznula za opravdanjem protiv saveznika; s druge strane, u potlačenoj Njemačkoj pobudila je želju za teritorijalnom obnovom i širenjem.
Zajedno s tim, u Njemačkoj je rasla percepcija da židovska ekonomska sila, koja je kontrolirala velik dio financijskog sustava, predstavlja prepreku za razvoj nacionalne ekonomije. To je ojačalo antisemitizam.
Uspon nacionalsocijalizma i fašizma
Benito Mussolini i Adolfo Hitler u vojnoj paradi.
Nezadovoljstvo je dovelo do pojave novog krajnje desničarskog ideološkog trenda, koji se nastojao suprotstaviti naprednim liberalnim kapitalističkim demokracijama i ruskom komunizmu, kroz nacionalistički, etnocentrični, protekcionistički i imperijalistički vokacijski diskurs.
Taj su trend predstavljali talijanski fašizam Benito Mussolini, koji je na vlast došao 1922. godine, i njemački nacionalsocijalizam nacizam.
- Nacizam ili nacionalsocijalizam.
- Fašizam.
Velika depresija
Početkom 1920-ih, zemlje poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva doživjele su brzi gospodarski oporavak. Međutim, Crac od 29 pokrenuo je Veliku depresiju, stavljajući liberalne demokracije pod kontrolu.
Velika je depresija učinila danak diljem svijeta, ali reakcija je bila najuočljivija u Njemačkoj i Italiji, zemljama koje su prethodno bile pogođene Versajskim ugovorom. Tamo se pogoršalo popularno odbijanje ekonomskog liberalizma i demokratskog modela.
Može se reći da je Velika depresija oživjela njemački nacionalsocijalizam koji je prije Kraka od 29. težio gubiti političku snagu. Na taj je način olakšao uspon nacizma na vlasti 1933. godine, pod vodstvom Adolfa Hitlera.
- Pukotina od 29.
- Velika depresija.
Japanska invazija na Mandžuriju 1931
Početkom 20. stoljeća Japan je postao ekonomska i vojna sila, ali nakon Velike depresije suočio se s novim carinskim preprekama. Japanci su željeli osigurati tržište i pristup sirovinama, pa su nakon incidenta s mandžurskim vlakom, u kojem je dio željeznice miniran, optužili Kinu i otjerali svoju vojsku iz regije.
Japanci su formirali Republiku Manchukuo, svojevrsni protektorat pod kolaboracionističkim vodstvom posljednjeg kineskog cara Puyija.
Liga naroda, solidarno s Kinom, odbila je priznati novu državu. Japan se povukao iz društva 1933. 1937. napao je Kinu i započeo kinesko-japanski rat. To je otvorilo novi bok na međunarodnoj sceni.
Italijanska invazija na Abesiniju-Etiopiju 1935.
Početkom 20. stoljeća Italija je već zajamčila kontrolu nad Libijom, Eritrejom i Somalijom. Međutim, teritorij Abesine (Etiopija) bio je više nego poželjan. Tako je 3. listopada 1935. napalo Abesiniju uz potporu Njemačke.
Liga nacija pokušala je sankcionirati Italiju, koja se povukla iz tijela. Sankcije su obustavljene ubrzo nakon toga. Suočen sa slabošću koju je pokazala Liga naroda, Mussolini je održao svoju svrhu, uspio postići da je car Haile Selassie abdicirao i konačno proglasio rođenje Talijanskog Carstva.
Neuspjeh Lige nacija
Stvorena nakon Prvog svjetskog rata kako bi zajamčila mir, Liga naroda pokušala je smanjiti strogost mjera protiv Njemačke, ali njezina zapažanja nisu poslušana.
Uz to, u strahu od oružanog sukoba, organizacija nije znala kako se nositi s njemačkim, talijanskim i japanskim ekspanzionističkim inicijativama. Propavši u svojoj misiji, Liga naroda je raspuštena.
Ideološko sučeljavanje
Drugi svjetski rat, za razliku od Prvog, rezultat je ideološkog sučeljavanja tri različita političko-ekonomska modela koja su se natjecala za dominaciju na međunarodnoj sceni. Ti su trendovi u raspravi bili:
- kapitalistički liberalizam i liberalne demokracije, koje su posebno predstavljale Francuska i Engleska, a zatim Sjedinjene Države;
- komunistički sustav, kojeg je predstavljao Savez sovjetskih socijalističkih republika;
- Njemački nacionalsocijalizam (nacizam) i talijanski fašizam.
- Demokracija.
- Karakteristike kapitalizma.
- Karakteristike komunizma.
- Karakteristike fašizma.
Posljedice Drugog svjetskog rata
Demografske posljedice: ljudski gubici
Njemački koncentracijski logor.
Izravna i strašna posljedica Drugog svjetskog rata bio je gubitak i / ili nestanak više od 66 milijuna ljudi.
Iz te brojke, izdvojene od W. van Mourika, u Bilanz des Krieges (Ed. Lekturama, Rotterdam, 1978), samo 19 562 880 odgovara vojnicima.
Preostala razlika odgovara građanskim gubicima. Govorimo o 47 120 000. Te brojke uključuju smrt istrebljenjem gotovo 7 milijuna Židova u nacističkim koncentracijskim logorima.
- Holokaust.
- Koncentracijski logori.
Ekonomske posljedice: bankrot zaraćenih zemalja
Drugi svjetski rat uključivao je pravo masovno uništavanje. Europa nije bila samo uništena u ljudskim gubicima, već i bez uslova za razvoj gospodarstva.
Barem 50% europskog industrijskog parka je uništeno, a poljoprivreda je pretrpjela slične gubitke, uzrokujući smrt od gladi. Istu sudbinu pretrpjeli su Kina i Japan.
Da bi se oporavile, zemlje u ratu morale su dobiti novčanu pomoć od takozvanog Marshallovog plana, čiji je službeni naziv Europski program oporavka (ERP) ili Europski program oporavka.
Ova financijska pomoć stigla je iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su se također zalagale za uspostavljanje saveza koji bi mogli zaustaviti napredak komunizma u zapadnoj Europi.
- Maršalov plan.
- Drugi svjetski rat.
Stvaranje Ujedinjenih naroda (UN)
Nakon očitog neuspjeha Lige nacija, na kraju Drugog svjetskog rata 1945., osnovani su Ujedinjeni narodi (UN), na snazi do danas.
UN su službeno nastale 24. listopada 1945. kada je potpisana Povelja Ujedinjenih naroda u gradu San Franciscu u Sjedinjenim Državama.
Njegova bi svrha bila zaštita međunarodnog mira i sigurnosti dijalogom, promicanjem načela bratstva među narodima i diplomacijom.
Podjela njemačkog teritorija
Zone okupacije u Njemačkoj nakon završetka rata.
Posljedica Drugog svjetskog rata bila je podjela njemačkog teritorija među pobjednicima. Nakon konferencije na Jalti 1945. godine, saveznici su preuzeli četiri autonomne zone okupacije. Da bi to učinili, u početku su osnovali Savezničko nadzorno vijeće. Odluka je ratificirana u Potsdamu.
Teritorij je podijeljen na sljedeći način: Francuska će upravljati jugozapadom; Velika Britanija bi bila na sjeverozapadu; Sjedinjene Države upravljale bi Jugom, a SSSR bi upravljao Istokom. Poljska bi također primila bivše njemačke pokrajine istočno od crte Oder-Neisse.
Sav taj proces uključivao je progone, protjerivanja i valove migracija na istoku i jugoistoku, što je Nijemce dovelo u otvorenu krhkost.
Jačanje Sjedinjenih Država i SSSR-a kao sila
Kraj sukoba donio je sa sobom, posebno spektakularni uspon sjevernoameričkog gospodarstva, kako u industriji, tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Tome bi se dodale i prednosti europskog vjerovnika.
Sjedinjene Države zajamčile su sebi tržišnu i međunarodnu hegemoniju, potvrđenu zahvaljujući vojnoj moći koja je predstavljena izumom i uporabom nuklearnih bombi.
Američki rast čak je bio izražen u kulturi. Ako je prije rata kulturno središte Zapada bilo u Parizu, fokus se tada prebacio na Sjedinjene Države, gdje su se sklonili mnogi europski umjetnici. Nije iznenađujuće što je američka kinematografija pokazala vrtoglavi rast 1950-ih.
1949. američka hegemonija naišla je na konkurenta: SSSR, koji je napredovao kao vojna sila stvarajući svoju prvu atomsku bombu. Dakle, napetosti između kapitalizma i komunizma polarizirale su svijet prema hladnom ratu.
- Ruska revolucija.
- SSSR.
Početak hladnog rata
Ubrzo nakon uspostavljanja okupacije njemačkog teritorija, rastuće napetosti između kapitalističkog bloka i komunističkog bloka dovele su do preustroja te uprave.
Dakle, zapadne okupacijske zone ujedinile su se i formirale Njemačku saveznu republiku (FRG) 1949. godine, na što je SSSR odgovorio formirajući Njemačku Demokratsku Republiku (DDR) na području pod svojom kontrolom.
To je rezultiralo početkom hladnog rata, koji će završiti tek padom SSSR-a 1991. godine.
Raspuštanje japanskog carstva i japanska unija u zapadnom bloku
Nuklearna bomba iz Hirošime, 6. kolovoza 1945
Nakon skorog poraza u Drugom svjetskom ratu, nakon atomskih bombi Hirošime i Nagasakija, Japan se morao predati. 2. rujna 1945. Japansko carstvo je raspušteno, a japansku zemlju okupirali su saveznici do 28. travnja 1952.
Tijekom ovog procesa carski je model zamijenjen demokratskim modelom zahvaljujući dizajnu novog ustava, objavljenog 1947. Tek nakon okupacije, koja će završiti potpisivanjem Ugovora iz San Francisca 28. travnja, 1952. Japan će se pridružiti takozvanom zapadnom ili kapitalističkom bloku.
Napokon, 1960 Ugovor o sigurnosti između Sjedinjenih Država i Japana složili su se čelnici Dwight D. Eisenhower i Nobusuke Kishi, što bi obje države učinilo saveznicima.
Početak procesa dekolonizacije
Dio svrha UN-a, suočavanje s uzrocima i posljedicama oba svjetska rata, bio je promicanje dekolonizacije u svijetu.
Dekolonizacija uključuje iskorjenjivanje stranih vlada nad određenom nacijom i očuvanje prava na vlastitu vladu.
To je pojačano od 1947. godine, kada je proglašena Opća deklaracija o ljudskim pravima.
