Što je obično:
Ravnica je ravnica, što će reći, veliko ravno zemljopisno područje, čiji teren nema nezgoda ili samo blagih valovitosti.
Topografske varijacije zabilježene u ravnici manje su od dvjesto metara nadmorske visine i obično imaju vrlo jednoliku površinu. Kad ravnica prelazi 200 metara visine s obzirom na razinu mora, ali njeni obronci nisu jako označeni, to se obično naziva plato.
Govori se i o ravnicama na dnu oceana, tzv ponorne ravnice ili pomorske platforme. Te su ravnice obično smještene oko 2000 do 5000 metara duboko u moru.
Vrste ravnica
Primjer ravnice na obroncima švicarskih Alpa.
Postoje različite vrste ravnica. Klasifikacija će se razlikovati ovisno o kriterijima utvrđenim za vaše istraživanje. Općenito, ravnice se mogu podrijetlom klasificirati prema:
- Aluvijalne ili riječne ravnice: su oni koji nastaju nakupljanjem sedimenata koje obično donose rijeke. Oni se dijele na:
- Poplavna ravnica: nastao sedimentima koje donosi prirodni tok rijeka.
- Delta ravnica: nastale djelovanjem rijeka u njihovim ustima (delta).
- Pijemontska ravnica: nastala tokom vode u planinskim padinama.
- Obalne ravnice: Oni su oni koji nastaju djelovanjem mora, odnosno djelovanjem valova. Odgovaraju takozvanim primorskim platformama.
- Ravnice sedimentacijom mora: Ravnice se mogu formirati i zbog taloženja u područjima koja je prije zauzimalo more.
- Jezerske ravnice: su oni koji nastaju kad nestanu naslage vode, odnosno jezera ili lagune.
- Peneplains: Oni su površine nastale od drevnih planina koje su s vremenom dramatično erodirale i stvorile ravnicu. Stoga mogu registrirati mali nagib.
Također se mogu klasificirati prema vrsti materijala koji postaje sediment, što je povezano s dominantnom klimom zemljopisnog područja (mokro / hladno ili suho / toplo).
Na primjer, u vlažnu klimu, uz već spomenute vrste ravnica, možemo dodati i ledenjačke ravnice i ravnice tundre.
U suhoj klimi možete vidjeti pješčane ravnice, zvane i ravnice erg pod utjecajem arapskog i lezične ravnice (vrlo fini prah koji nastaje denudacijom).
Tu je i vapnenačke ili atolske ravnice, nastale sedimentima vapnenih proizvoda kao što su alge i drugi morski proizvodi.
Također, postoje magminske ravnice (vulkanska lava) i rastuće ravnice, nastala u obalnim područjima zbog svog postupnog uzdizanja.
Razlika između ravnice i visoravni
Ravnice se razlikuju od visoravni po tome što one, iako imaju ravnu površinu, predstavljaju značajnu kotu kopna s obzirom na razinu mora, uvijek veću od 500 m.a.s.l. (metara od razine mora).
- Plato.
- Olakšanje.
- Planina.