Što je bila glasnost?
Glásnost je bila politička reforma primijenjena u Savezu sovjetskih socijalističkih republika (SSSR). Cilj mu je bio stvoriti unutarnje, slobodne i otvorene rasprave među građanima o političkim i socijalnim pitanjima.
Ruska riječ glásnost prevedena je kao "otvorenost" ili "transparentnost". Glásnost je bio politički prijedlog koji je izradio politički čelnik Mihail Gorbačov sredinom 1980-ih i provodio u djelo između 1986 i 1991.
Glasnost je, zajedno s perestrojkom (skupom ekonomskih politika), bila dio procesa reformi i reorganizacije koji je proživio Sovjetski Savez.
Te su reforme karakterizirale omogućavanje veće slobode izražavanja i slobode tiska oko političkih i društvenih događaja. Također je promicao širenje informacija i pravo na neslaganje o raznim državnim pitanjima.
Među najistaknutijim posljedicama glasnosti su snažna socijalna kritika stvarnosti Sovjeta i raspad Sovjetskog Saveza.
Povijesni kontekst glásnosti
Glasnost je dio ruskih političkih izraza koji su se oko 18. stoljeća koristili za transparentnost vladinih poslova.
Izraz je preuzeo Mihail Gorvačev 1985. godine kada je bio glavni tajnik Središnjeg odbora Komunističke partije. U to je vrijeme predložio niz političkih i ekonomskih reformi koje su izazvale pomutnju među političarima i građanima.
Njegova je namjera s blistavošću otišla dalje od davanja veće otvorenosti informacijama i otkrivanja brojnih skrivenih istina. Također se nastojalo smanjiti državni nadzor i suprotstaviti tajnosti karakterističnoj za Sovjetski Savez, podržani od konzervativaca Komunističke partije.
Glasnost je bila pokušaj očuvanja Sovjetskog Saveza restrukturiranjem političkog, ekonomskog i socijalnog sustava. Također je uključivalo tehnološko restrukturiranje koje je za to vrijeme riskiralo zastarjeti i bankrotirati.
Nuklearna katastrofa u Černobilu 26. travnja 1986. bila je svjetski udarni događaj koji je razotkrio nedostatke sovjetskog nuklearnog programa. Radioaktivni oblak nastao eksplozijom nuklearnog reaktora proširio se po Ukrajini, Poljskoj, Njemačkoj, Bjelorusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.
Nedostatak transparentnosti informacija otežao je državi planiranje učinkovitijih i bržih strategija. To je otkrilo kako su izuzetno važne informacije bile uskraćene od države, sovjetskog društva i međunarodne zajednice općenito.
Posljedice Glásnosti
- Institucionalna reforma: došlo je do reformi političkog sustava koje su omogućile uvođenje ureda predsjednika u Sovjetskom Savezu i održavanje slobodnih izbora. U ožujku 1990. Gorbačov je izabran za prvog predsjednika Saveza sovjetskih socijalističkih republika, a tu je dužnost obnašao do 1991. godine.
- Veća transparentnost informacija: komunistička partija izgubila je velik dio političke kontrole koju je vršila nad medijima. To je omogućilo objavljivanje stvarnosti socijalnih i ekonomskih problema koje su imali Sovjeti, objavljene su staljinističke politike koje su mnogima bile nepoznate i bilo je jasno da nisu svi bili usklađeni s tom politikom kad se u travnju dogodila nuklearna eksplozija u Černobilu. 26. 1986.
- Veći pristup novim tehnologijama: promoviran je daljnji razvoj pristupa tehnologiji.
- Oslobađanje političkih zatvorenika: bilo je moguće osloboditi nekoliko političkih zatvorenika zatočenih iz različitih razloga.
- Pristup više informacija: signal međunarodne komunikacije bio je dopušten i otvoren.
- Međunarodni politički odnos: započeo je bolji međunarodni politički odnos između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država.
- Raspad Sovjetskog Saveza: primjena glásnosti, zajedno s perestrojkom, bile su politike koje su generirale široko nezadovoljstvo jer su svjedočile uvjetima i poteškoćama s kojima su se suočavali građani; posljedično, 1991. godine SSSR je raspušten.
Glásnost i Perestrojka
Perestrojka je bila reforma koju je uspostavio Gorvačev kako bi restrukturirao ekonomsku politiku Sovjetskog Saveza, budući da je država imala kontrolu nad trgovinom. Izraz se na španjolski prevodi kao „restrukturiranje“.
Perestrojkom se nastojalo izvući iz gospodarskog pada i stvoriti veću komercijalnu neovisnost, slobodu u rukovanju valutama, slobodu cijena, između ostalog.
Kratko vrijeme kasnije, Gorvachev je objavio glasnost kako bi se otvorio prostor za unutarnju raspravu o socijalnim pitanjima.
Obje su reforme imale za cilj stvoriti novu i bolju strukturu Sovjetskog Saveza. Međutim, među njegovim posljedicama, uz opće nezadovoljstvo zbog ekonomske i socijalne krize, bio je i kraj Sovjetskog Saveza.
Vidi također:
- Perestrojka.
- Ruska revolucija.
- Staljinizam.
