Što su otopljena i otapala:
U kemiji, otopljena tvar i otapalo dvije su komponente otopine. Otopljena tvar je tvar (krutina, tekućina ili plin) koja se otapa u otapalu dajući homogenu smjesu poznatu kao otopina.
Otopljeni
Otopljena tvar je tvar koja se otapa u otopini. Općenito, otopljena tvar je krutina (ali može biti i plinovita tvar ili druga tekućina) koja se otapa u tekućoj tvari, što rezultira tekućom otopinom.
U otopini se otopljena tvar obično nalazi u manjem udjelu od otapala. Važna karakteristika otopljene tvari je topivost, odnosno sposobnost otapanja u drugoj tvari.
Primjeri otopljenih tvari
Uobičajeni primjeri čvrstih otopljenih tvari su šećer ili sol koji, kada se pomiješaju s vodom, tvore šećernu odnosno slanu otopinu.
Postoje i plinovite otopljene tvari, poput ugljičnog dioksida, koji u kombinaciji s vodom tvori gaziranu vodenu otopinu.
Također, postoje tekuće otopljene tvari poput octene kiseline koja pomiješana s vodom daje ocat.
Otapalo
Otapalo, poznato i kao otapalo, je tvar u kojoj se otopljena otopljena tvar otapa, što rezultira kemijskom otopinom. Općenito, otapalo je komponenta koja se nalazi u najvećem udjelu u otopini.
Primjeri otapala
Najčešće otapalo je voda, jer u velikom broju tvari djeluje kao otapalo.
Dakle, u otopini šećerne vode, voda je tvar koja otapa šećer.
Primjer otapala koje nije voda bio bi lijevano željezo, koje, kad se pomiješa s ugljikom, rezultira tvari poznatom kao čelik kad se skrutne.
S druge strane, slučaj plinovite otopine bio bi zrak u čijem otapalu uglavnom prevladava dušik i u kojem se nalaze druge tvari poput kisika i, u manjoj mjeri, argona.
- Kemijska otopina.
- Otapanje
- Miješati.
