To je bitno:
Kao imenica (koja se također piše supstantivno) naziva se razred riječi koji se koriste za označavanje bića, entiteta ili predmeta.
Na gramatika, imenice su vrste riječi koje karakterizirani su rodom (muški i ženski rod) i brojem (jednina i množina), koji tvore imenske fraze i mogu funkcionirati kao verbalni argument ili kao nadopuna imenu.
S druge strane, imenica se također može odnositi na nešto koja ima stvarno i neovisno postojanje: "Pojedinac je suštinska stvarnost", ili nešto slično ono što je važno ili temeljno: "Suštinska vrijednost demokracije je izgradnja vlada ozakonjenih voljom većine."
- Pridjev.
- Prilog.
- Zamjenica.
- Prijedlog.
Vrste imenica
Imenica muškog roda
Imenica muškog roda je ona koja obično vodi do kraja riječi u svom jedinstvenom obliku morfem -ili. Na primjer: automobil, knjiga, pećnica itd. Postoje, međutim, iznimke: imenice muškog roda koje završavaju na alveolarni suglasnik (stablo, računalo, lavina, okvir itd.) Ili na -do, poput dana, karte, planete. Jedan od načina utvrđivanja gramatičkog spola je provjerom je li pripadajući članak muškog roda (the, the, a, neki).
Imenica ženskog roda
Imenicu ženskog roda, sa svoje strane, karakterizira dovođenje morfema na kraj oblika jednine riječi -do. Međutim, neke riječi koje završavaju na -ili, poput motocikla ili fotografije, mogu biti i ženstvene.
Dvosmislena imenica
Dvosmislene imenice su one koje se mogu upotrijebiti i u muškom i u ženskom rodu bez rizika od promjene značenja. Na primjer: / internet, / / more.
Propper imenica
Vlastita je imenica koja se koristi za identifikaciju svakog pojedinca od ostalih iz iste klase. Može odrediti ljude ili životinje kao i entitete ili stvari. Na primjer: Camila, Chita, Atacama, Argentina, London, Titanic. Uvijek se piše velikim početnim slovom.
Opća imenica
Uobičajena je imenica koja se koristi za označavanje bića ili stvari iste klase. U tom su smislu generičke imenice. Na primjer: pas, staklo, brod.
Konkretna imenica
Konkretne imenice su one koje se odnose na određene stvari, stvarnog postojanja, kao što su: stol, stolica, namještaj.
Apstraktna imenica
Kao apstraktna imenica poznata je ona koja se odnosi na pojmove ili nematerijalne stvari, a koje se ne percipiraju osjetilima, već umom. Na primjer: nada, status, vjera.
Imenica jednina
Jednina imenica je ona koja se odnosi na nešto jedinstveno ili od čega je samo jedna označena. Na primjer: oblak, drvo, krijesnica.
Imenica u množini
Imenica u množini je ona koja se odnosi na nešto što je raznoliko ili čega ima više. Na primjer: oblaci, drveće, krijesnice.
Kolektivna imenica
Kolektivna imenica je ona koja u smislu morfologije i sintakse funkcionira kao jednina, ali se odnosi na skupinu ili skup bića, entiteta ili stvari: ljude, obitelj, tim.
