Druga industrijska revolucija bila je razdoblje velikih industrijskih, socijalnih i ekonomskih promjena koja je nastala nakon prve faze industrijske revolucije koja je započela u Velikoj Britaniji. Ovo je razvijeno između 1870. i 1914. godineMeđutim, postoje oni koji njegov početak uokviruju od 1850.
Druga faza industrijske revolucije proširila se na različite zemlje i dovela je do pojave velikih industrijskih i ekonomskih sila poput Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Država i Japana.
Te su moći primijenile nove procese industrijalizacije, proizvodnje, gospodarskog rasta, tehnološkog i znanstvenog napretka, kao i upotrebu prirodnih izvora energije, između ostalog.
Treba napomenuti da nije postojala takva podjela faza industrijske revolucije, no naglašava se da je postojao drugi trenutak ubrzanog rasta proizvodnje temeljen na tehnološkom i znanstvenom napretku.
U toj su se fazi pojavili proizvođači čelika, automobilska i transportna industrija dalje su se razvijale, a stvorene su nove naftne, kemijske i električne industrije.
To je dovelo do industrijske, tržišne i međudržavne konkurentnosti, generirajući nove ekonomske i tržišne modele koji su dio početnog procesa globalizacije.
Obilježja druge industrijske revolucije
Druga industrijska revolucija pokrenula je uspon kapitalizma kao novog ekonomskog i komercijalnog poretka.
Među glavnim obilježjima Druge industrijske revolucije mogu se spomenuti sljedeće:
- Kao takav, nije došlo do pucanja ili podjele faza industrijske revolucije, međutim, govori se o drugom dijelu jer su se ovaj industrijski, ekonomski i socijalni proces ubrzano proširivali u raznim zemljama i dovodio do više promjena u svijetu.
- Znanstvene studije i istraživanja počele su se primjenjivati u industrijama.
- Važan napredak pojavio se u automobilskom i komunikacijskom području.
- Postignut je važan znanstveni napredak poput Darwinove teorije i razni medicinski napredak.
- Novi izvori energije počeli su se koristiti iz električne energije, plina i naftnih derivata.
- Počeli su se koristiti resursi i legure poput čelika, ugljena ili aluminija.
- Pojavili su se automatizirani strojevi koji se koriste u velikim industrijama.
- Povećao se postotak nezaposlenosti.
- Serijska proizvodnja primijenjena je kao radni sustav.
- Nastali su iz novih ekonomskih modela.
- Širenje tržišta.
- Pojavile su se nove ekonomske i industrijske sile koje su se borile za najveću kontrolu tržišta, na primjer, Njemačke, Sjedinjenih Država i Japana.
Uzroci i posljedice Druge industrijske revolucije
Glavni uzroci i posljedice Druge industrijske revolucije navedeni su u nastavku.
Uzroci druge industrijske revolucije
Radničku klasu uglavnom su činili seljaci koji su u velike gradove dolazili u potrazi za boljom kvalitetom života, međutim živjeli su u nesigurnim uvjetima zbog niskih plaća koje su dobivali.
Uzroci ove druge faze industrijske revolucije proizlaze iz kontinuiranog tehnološkog i znanstvenog razvoja pokrenutog u prvoj fazi ove revolucije.
Rast populacije
Tijekom ove faze svjetska je populacija počela brzo rasti, a praćena je i smanjenjem stope smrtnosti zbog kontrole epidemija i raznih bolesti.
Agrarna revolucija
Iako se poljoprivredna proizvodnja povećala, mnogi su se seljaci preselili u velike gradove u potrazi za boljim poslovima i kvalitetom života, što je dovelo do veće nezaposlenosti i reorganizacije gradova.
Industrija
Kako su otkriveni novi izvori energije i njezine korisnosti, poput nafte, plina i električne energije, pojavile su se i nove vrste industrije. Čak je i kemijska industrija razvijena za legure koje su, između ostalog, dopuštale upotrebu aluminija, čelika i nikla.
Ekonomija
Industrijski razvoj bio je brz i generirao je nove radne, ekonomske i tržišne modele kako bi se postiglo veće bogatstvo i komercijalna kontrola.
Međutim, ova je situacija uzrokovala stvaranje monopola, nezadovoljstvo radnika, koncept kapitalizma je stupio na snagu i, shodno tome, započele su razne socijalne i radničke borbe.
Učvršćivanje građanske klase
U to je doba građanska klasa rasla i uglavnom je podržavala stvaranje novih ekonomskih i političkih zakona i propisa za poticanje industrijske proizvodnje.
Posljedice druge industrijske revolucije
U Drugoj industrijskoj revoluciji razvijen je postupak masovne proizvodnje koji je omogućio bržu i ekonomičniju proizvodnju.
Posljedice ovog industrijskog procesa bile su pozitivne i negativne te su imale utjecaja na život građana općenito, najvažnije su predstavljene u nastavku.
Od društvenog poretka
Došlo je do važnog demografskog rasta, seljaci su se preselili u velike gradove i gradovi su rasli, posebno oni u kojima je postojala veća mogućnost pronalaska posla, otuda i govor o socijalnom egzodusu.
Slijedom toga, pojavila se radnička klasa ili proletarijat, što je dovelo do stvaranja sindikalnih organizacija koje su započele socijalne borbe u potrazi za boljom radnom snagom i socijalnim poboljšanjem zaposlenih. Do tada su postojale značajne razlike između društvenih klasa.
S druge strane, žene su počele obavljati posao izvan kuće i tražiti jednaka prava kao i muškarci.
Ekonomskog poretka
Uspostavljen je novi industrijski poredak koji je provodio serijsku proizvodnju, stoga su industrijski procesi bili brži i po nižoj cijeni od radne snage, što je dovelo do otpuštanja velikog broja zaposlenih. Serijska proizvodnja generirala je povećanu ekonomsku dobit.
Tako se rodio kapitalizam, ekonomski sustav koji je omogućio stvaranje novih tvrtki, poticao komercijalnu konkurenciju, uspostavljao nove komercijalne zakonike, istiskivao zanatsku proizvodnju i dovodio do akumulacije velikog bogatstva.
Političkog poretka
Uspostavljen je novi politički poredak za stvaranje zakona utemeljenih na novim industrijaliziranim sustavima, komercijalnim mehanizmima, novom društvenom poretku i pravima radnika.
U tom je smislu građanska klasa dominirala dobrim dijelom političke aktivnosti i morala se suočiti s nezadovoljstvom radničke klase koja je živjela u uvjetima siromaštva. Pojavili su se i prvi socijalistički ideali koji su proklamirali poboljšanje uvjeta rada i života.
Izumi i napredak Druge industrijske revolucije
Jedan od najistaknutijih izuma tijekom Druge industrijske revolucije bio je telefon, koji je olakšao komunikaciju među ljudima.
Tijekom Druge industrijske revolucije provedena su važna društvena, politička, ekonomska, znanstvena i tehnološka istraživanja kako bi se ljudi poboljšali.
Izvori energije
Raznim znanstvenim istraživanjima pronađeni su novi izvori energije koji su doveli do značajnog razvoja u različitim područjima. Tako su se počeli koristiti plin, nafta i električna energija.
U području električne energije ističu se izumitelji Nikola Tesla i Thomas Alva Edison, koji je stvorio električnu žarulju. Isto tako, otkrićem nafte i njezinih derivata stvoreni su motori s unutrašnjim izgaranjem, među istraživačima se istakao njemački inženjer Rudolf Diesel.
Tehnološki napredak i izumi
Tehnološki napredak obuhvaćao je nove transportne sustave poput zrakoplova koji su stvorila braća Wright (korišten u Prvom svjetskom ratu), automobila, električne željeznice i brodova na kotlovski pogon.
Što se tiče komunikacije, posebno se ističu stvaranje telegrafa Samuela Morsea, telefona Alexandera Grahama Bella, kinematografija koju su razvila braća Lumiere (prenesene su slike bez zvuka) i radio.
Znanstveni napredak i izumi
U znanstvenom području također su postignuti važni pomaci, među kojima se ističu Teorija evolucije Charlesa Darwina, postupci pasterizacije i konzerviranja hrane Luisa Pasteura te otkriće tuberkuloze Roberta Cosmea.
Isto tako, znanstvenici su otkrili kako koristiti određene metale poput aluminija, cinka ili bakra, kao i razne kemijske materijale koji se koriste u velikim industrijama za proizvodnju gnojiva, uključujući eksplozive.
