Znanje se odnosi na skup iskustava, senzacija i razmišljanja koja vode do zaključivanja i učenja.
Kroz znanje, pojedinci mogu prepoznati kontekst u kojem se nalazimo i razvijamo, nakon različitih interpretacija i analiza svega što doživljavamo i osjećamo. Platon je bio jedan od prvih filozofa i mislilaca koji je smatrao da je znanje ono što je stvarno istina.
Kasnije su se pojavili i drugi mislioci koji su nastavili istraživati znanje, njegovo podrijetlo i valjanost, među njima Immanuel Kant, koji je naglasio važnost proučavanja epistemologije.
Također, znanje dovodi do kognitivnog procesa koji se razvija kako dobivamo više informacija, bilo prije iskustva ili ne.
Empirijsko znanje
Empirijsko znanje je ono koje se stječe promatranjem te osobnim i dokazivim iskustvom, bez potrebe za primjenom bilo kakvih metoda istraživanja ili proučavanja.
Međutim, čisto empirijsko znanje ne postoji, a to je zato što su svi ljudi dio društva, zajednice i obitelji.
Odnosno, dio smo okoline pune uvjerenja, misli, teorija, stereotipa ili vrijednosnih sudova koji utječu na našu percepciju i interpretaciju novog znanja.
Primjer empirijskog znanja može biti prepoznavanje okusa hrane.
Vidi također: Empirijsko znanje
Znanstveno znanje
To je vrsta znanja koju karakterizira predstavljanje informacija o dokazivim pojavama na logičan i organiziran način. Stoga se oslanja na teorije, zakone i temelje kako bi provjerio analizu i valjanost informacija.
U tom smislu mogu se izvesti zaključci ili hipoteze koji potiču nova istraživanja, kritičku analizu i tehnološki razvoj. Također omogućuje stvaranje novih modela ili teorija. Kao primjer možemo spomenuti stvaranje obnovljivih izvora energije.
Intuitivni uvid
To je vrsta znanja koja se dobiva postupkom zaključivanja nakon kojeg se opaža ideja ili činjenica, bez potrebe za prethodnim znanjem ili provjerom njegove istinitosti.
Intuicija nam omogućuje da odmah opazimo informacije zbog odnosa informacija, udruživanja ideja ili senzacija koje svaki pojedinac provodi.
Primjerice, možemo pretpostaviti da kiša može pasti ako na nebu vidimo veliku nakupinu devetka popraćenu s puno vjetra.
Filozofsko znanje
To je vrsta znanja koja polazi od promišljanja, promatranja i dijaloga o stvarnosti, kontekstu u kojem se nalazimo, iskustvima koja živimo, prirodnim, kulturnim, društvenim i političkim fenomenima, između ostalog.
Isto tako, znanje je koje se može izvesti iz misli, izvan pitanja o kojima treba promišljati ili analizirati.
U filozofskom znanju nije potrebno doći do iskustva, jer mu je glavna briga objasniti sve što nas okružuje, iz tog razloga temelji se na stvaranju metoda i tehnika koje omogućuju analizu i objašnjenje različitih ljudskih situacija i praksi.
To je također vrsta znanja koja se može kontinuirano revidirati i poboljšavati. Primjerice, proučavanje etike ili morala.
Matematičko znanje
Matematičko znanje ima veze s odnosom između brojeva i točnih prikaza stvarnosti. Karakterizira ga predstavljanje vrste apstraktnog i logičkog racioniranja, uspostavljanje matematičkih formula i povezivanje sa znanstvenim spoznajama.
Kao primjer mogu se spomenuti pozitivni i negativni brojevi u administraciji.
Logičko znanje
To je vrsta znanja koja se temelji na koherentnom sažimanju ideja koje su povezane i koje donose zaključak. Karakterizira ga deduktivnost, primjena logičkog i komparativnog razmišljanja, kao i vođenje do mogućih rješenja.
Primjerice, svakog četvrtka imam satove klavira, danas je četvrtak, tako da imam satove klavira.
Vjersko znanje
To je vrsta znanja koja se temelji na dogmi, vjeri ili uvjerenjima ljudi, čiji se podaci smatraju istinitima i prihvaćaju se bez ikakvog pitanja, izvan činjenice da se njihova istinitost ili neistina ne mogu dokazati.
Karakterizira ga vrsta znanja koja se prenosi s jedne generacije na drugu, utječe na druge vrste znanja, sastoji se od rituala i niza propisa, između ostalih stabilnih vrijednosti i osobnog ponašanja.
Primjerice, vjera u rituale koji mogu činiti čuda ili rješavati razne probleme.
Izravno znanje
To je vrsta znanja koja se stječe nakon izravnog iskustva s nekim predmetom ili situacijom. Dobiva se putem osjetila, stoga podliježe osobnoj interpretaciji.
Ne treba je miješati s intuitivnim znanjem koje proizlazi iz prethodnih iskustava. Na primjer, prvi put vidjeti snijeg kako pada.
Posredno znanje
Posjeduju se znanja koja se dobivaju iz drugih informacija, pa nije potrebno biti ispred predmeta na koji se upućuje.
Primjerice, kada učenik zna o čemu se radi u krvožilnom sustavu, zahvaljujući činjenici da je o tome čitao u svojoj školskoj knjizi.
