Što su društveni razredi:
Društveni staleži su a vrsta socioekonomske klasifikacije koristi se za uspostavljanje grupa na koje je društvo podijeljeno, uzimajući u obzir osobine zajedničke pojedincima.
Raslojavanje društvenih klasa proizašlo je iz industrijske revolucije, stoga je to pojam koji je uobičajen u modernim industrijskim zemljama.
Društvene klase formiraju se kako su pojedinci društva grupirani prema nizu zajedničkih kriterija u pogledu socijalnih i ekonomskih aspekata kao što su: bogatstvo, novčani dohodak, radno zanimanje, pristup obrazovanju, politička moć, kupovna moć, uvjerenja, vrijednosti, potrošačke navike, između ostalih.
Na temelju tih kriterija uspostavljaju se društvene klase, dokazuju se razlike i sličnosti koje postoje među pojedincima, kao i mogućnosti postizanja bolje kvalitete života i uspona iz jednog društvenog sloja u drugi.
Međutim, što se tiče kasti i imanja, ljudi nemaju mogućnost promjene statusa, jer njihov društveni položaj ovisi o naslovu plemstva ili obiteljskim nasljedstvima.
S druge strane, društvene klase čine klasni sustav koji nije zatvoren i omogućava ljudima da se premještaju iz jednog razreda u drugi u skladu sa svojim sposobnostima i uspjesima koje mogu prevladati ili pogreškama zbog gubitka ekonomskih resursa.
U tom smislu, društvene klase određuju i socioekonomsku situaciju društva i zemlje, jer nam omogućuje analiziranje kakva je ekonomska raspodjela i njezin opseg među građanima. Stoga je uspostavljena klasifikacija društvenih klasa kao: viša klasa, srednja klasa i niža klasa.
Društveni staleži prema Marxu i Weberu
Sociolozi Karl Marx i Max Weber iznijeli su različite predodžbe o tome što su smatrali društvenim klasama.
Da bi Marx društvene klase mogu se definirati na dva načina:
- Iz odnosa koji pojedinci imaju sa proizvodnim sredstvima i načina na koji ostvaruju svoj ekonomski povrat.
- Klasna svijest koju ima svaka društvena skupina.
Iz tih pojmova proizlazi koncept klasne borbe kojom je Marx nastojao razotkriti rivalstvo između društvenih klasa, posebno između buržoazije i proletarijata, kao posljedicu kapitalističkog sustava.
Sa svoje strane, Weber definirali društvene klase iz odnosa i ekonomskih mogućnosti kojima svaki pojedinac mora imati pristup raznim robama i uslugama.
Za Webera se razlike među društvenim klasama ne rješavaju modificiranjem ekonomskog sustava, već promjenom načina na koji se može pristupiti robama i uslugama.
Vrste društvenih klasa
Ispod su tipovi društvenih klasa prema nejednakostima, uglavnom ekonomsko i imovinsko vlasništvo.
Viša klasa
Višu klasu čine ljudi koji ostvaruju ekonomski dohodak veći od procijenjenog.
Ovu klasu čine poslovni ljudi, prestižni profesionalci, predsjednici važnih udruga, poznata umjetnička i zabavna tijela, poznati sportaši, politički ili financijski čelnici, između ostalih.
Te ljude karakterizira visoka akademska razina, politički ili ekonomski utjecaji, dio tradicionalnih obitelji, nasljeđe naslijeđeno i povećano za nekoliko generacija, među ostalim koji žive u luksuznim rezidencijama.
Srednja klasa
Srednja klasa je najrasprostranjenija i prevladavajuća u društvu. Postoje oni koji je dijele na višu srednju i nižu srednju klasu prema stupnju obrazovanja i prihodima pojedinaca.
Oni koji čine ovu klasu imaju pristup srednjem i visokom obrazovanju, stabilnim i konkurentnim poslovima, imaju svoj dom, mogu pristupiti raznim robama i uslugama, između ostalog platiti zdravstvene troškove.
U ovoj su skupini profesionalci, mali i srednji poduzetnici, trgovci, znanstvenici, nastavnici, poduzetnici, radnici, između ostalih.
Mnogi pojedinci koji su u srednjoj klasi potječu iz niže klase, kao i mnogi oni koji su u višoj klasi potječu iz srednje klase nakon što su uložili veliki osobni i radni napor.
Niža klasa
Čine ga ljudi kojima nedostaju ekonomski resursi za pristup raznim osnovnim robama i uslugama, pristup obrazovanju i priuštanje zdrave i uravnotežene prehrane.
Ljudi niže klase ne posjeduju vlastite domove ili privatna vozila, uz to imaju tendenciju da žive u osjetljivim područjima s velikim rizikom od opasnosti.
U ovoj su skupini neformalni radnici, zaposlenici u kući, radnici iz različitih proizvodnih sektora, nezaposleni koji, između ostalih, ne dobivaju stabilan posao.
